Odnosi s tržištem

Svaka tvrtka pa i politička institucija ovisi o svome tržištu, odnosno onima koji kupuju njihove proizvode i usluge ili onima od kojih očekuju glas na izborima. Kako bismo doznali što uistinu od nas očekuje naše tržite te koje su njegove želje i potrebe, nužno je provoditi razna istraživanja te kontinuirano pratiti kretanja na tržištu. Tek tako će se izbjeći ili smanjiti poslovni rizici, pridonijeti uspješnoj realizaciji poslovnih planova i zadovoljavanju potreba tržišta. Krajnji cilj jest stvaranje dugoročnog partnerstva s potrošačima. Stručnjaci za odnose s javnošću koji se bave odnosima s tržištem koriste i specifične alate od kojih je najprisutnija izravna pisana komunikacija.

Odnosi s medijima

Važnost medija u svakodnevnom i poslovnom životu jača iz dan u dan. Osim kreiranja javnog mišljenja, mediji informiraju poslovne partnere, klijente ili glasače te tako doprinose stvaranju nečijeg imidža u javnosti. Stoga su visokokvalitetni odnosi s medijima postali gotovo najvažniji aspekt odnosa s javnošću. Odnosi s medijima nam omogućavaju da informiranjem, educiranjem, pregovaranjem i sudjelovanjem u javnoj raspravi sudjelujemo u stvaranju događaja i kreiranju javnog mišljenja. U odnosima s medijima, stručnjaci za odnose s javnošću koriste mnogobrojne komunikacijske alate kojima informiraju neposredno medije, a posredno javnost o aktivnostima svoje organizacije te održavaju kvalitetnu komunikaciju između svoje tvrtke ili institucije i redakcije.  Najpoznatiji među njima su: priopćenja, vijesti, izjave, konferencija za novinare, brienfinzi s novinarima, događaji i slično. PR-ovci se koriste pojedinim alatima sukladno vrsti informacije koju žele plasirati, njezinoj važnosti, prigodi. Temeljni preduvjet za stvaranje dobrih odnosa s medijima jest kvalitetna adrema ili medijska lista koja sadrži imena svih relevantnih medija i novinara koji prate određeno područje. Uz to je važno imati pripremljene temeljne informacije o instituciji koju se zastupa, njezinim projektima, planovima kako bi novinari u svakoj prigodi bili kvalitetno informirani o subjektu o kojem izvještavaju. PR stručnjaci brinu i o edukaciji i pripremi svojih pretpostavljenih kad su u pitanju njihovi medijski i drugi javni nastupi. Odnose s medijima možemo shvatiti kao tehniku ali  kao poslovnu filozofiju.

Znanja, vještine i sposobnosti koje mora posjedovati dobar PR-ovac

Brojne su karakteristike koje bi trebao posjedovati dobar PR manager. Mnogi se rađaju već s tim vrlinama i uvjetima koje bi trebale karakterizirati kvalitetnog stručnjaga s javnošću, a bit će navedene u daljnjem tekstu, ali ipak najveći broj potrebnih osobina se ipak uči. Potrebne osobine za čovjeka koji svoj život namjerava posvetit PR-u svjedoči profil poslova kojima se stručnjaci za odnose s javnošću bave tijekom radnog dana, te se oni razlikuju od tvrtke do tvrtke od institucije do institucije, međutim temeljna im je zadaća komuniciranje, odnosno jačanje odnosa među ljudima, bilo da je riječ o interakciji „face to face“ ili interakciji putem medija, bez obzira radilo se u komunikaciji s upravom, zaposlenicima, konkurencijom, medijima ili potrošačima. A to nije lako, jer komuniciranje nije više samo tehnika već ona postaje svojevrsna umjetnost pošto živimo u svijetu komunikacije i zasićeni smo informacijama sa svih strana i od stručnjaka PR-a se svakodnevno traži da budu kreativni i originalni kako bi se u tom „informacijskom kaosu“ izborili za svoj prostor i kako bi njihova poruka bez šumova sa strane stigla do cilja. U opis posla stručnjaka s odnosima s javnošću također spadaju i sljedeća zaduženja: savjetuju menadžment, sudjeluju u kreiranju poslovne politike, stvaraju programe odnosa s javnošću, kontaktiraju s djelatnicima, pišu prigodne govore, treniraju govornike za javne nastupe, osiguravaju prostor u medijima, organiziraju susrete s novinarima, pripremaju press materijale, sudjeluju u razgovoru s novinarima, održavaju konferencije za novinare, pišu priopćenja i demantije za novine, uređuju biltene, istražuju javno mišljenje, organiziraju prigodne događaje, dizajniraju tostere i oglase, pripremaju spotove i video priloge, organiziraju posebne fondove. Odnosi s javnošću zahtijevaju prije svega jaku osobnost, odnosno prirođene komunikološke i psihološke predispozicije a potom i naučeno multidisciplinarno znanje. Uz to je posebno važno poznavati ulogu, strukturu i funkcioniranje medija u društvu, ustrojstvo i temeljne odrednice djelovanja tvrtke ili institucije za koju se radi, potom zbivanje na tržištu i politici, a da bi se sve navedeno razumjelo treba biti upućen u osnove ekonomije, sociologije, psihologije i naravno komunikologije.

Američko društvo za odnose s javnošću- PRSA, nakon mnogobrojnih istraživanja objavila je listu poželjnih osobina koje bi trebali imati oni koji se bave odnosima s javnošću:

•         dobar smisao za humor,
•         pozitivizam i optimističnost,
•         laka komunikacija s ljudima,
•         sposobnost razgovora sa svakim,
•         prihvaćanje frustracija i odbijanja kao izazova,
•         sposobnost lakog uvjeravanja,
•         dotjeranost i ugodna pojavnost
•         smisao za izazivanje pozornosti,
•         sposobnost za pridobivanje povjerenja nadređenih,
•         sposobnost nošenja s rokovima i hitnošću,
•         pomaganje ljudima,
•         znatiželja,
•         praćenje raznih područja života,
•         energičnost,
•         osjećajnost,
•         uživanje u društvu ljudi,
•         slušanje ljudi,
•         objektivnost,
•         brzo primanje informacija.  

Uloga profesionalca odnosa s javnošću

Promatranjem perspektive teorije sustava, može se vidjeti da profesionalci odnosa s javnošću imaju ulogu premostitelja granica. Oni rade na granicama unutar organizacije, radeći sa svim unutarnjim podsustavima. Oni također ovim podsustavima pomažu s njihovom vanjskom javnošću kroz savjete o tome što i kako komunicirati. Npr., odnosi s javnošću mogu tijesno surađivati s marketingom (podsustav raspolaganja) u vezi s potporom novom proizvodu, kao i s višim menadžmentom (podsustav menadžmenta) o odnosima s ulagačem.

Zadatak nadgledanja i skeniranja društvene okoline jedna je od glavnih zadaća praktičara PR-a. Često razumijemo da je funkcioniranje PR-a u raskoraku, tj. na rubu organizacije zbog toga što praktičari odnosa s javnošću gledaju i unutar i izvan organizacije. Praktičari odnosa s javnošću predstavljaju i objašnjavaju organizaciju svojoj javnosti i interpretiraju interese okoline organizaciji. Dakle, praktičari PR-a upozoravaju na probleme u okolini i pomažu organizaciji kod razvijanja odgovora na te probleme. Pozitivna je činjenica da su organizacije prilagodljive. Kada razviju dvosmjerni protok informacija između sebe i okoline, mogu koristiti informacije za upravljanje i promjene. Brojne organizacije koriste takve informacije kao osnovu za planiranje promjene okoline, što je dosta teška zadaća. Teoretičari odnosa s javnošću tvrde da su odnosi s javnošću pod jakim utjecajem teorije sustava. Zbog toga se teorija sustava može smatrati metateorijom za odnose s javnošću. Načela sustavne teorije evidentna su u brojnim studijama odnosa s javnošću.

Odnosi s javnošću - PR

PR označava komunikacijsku aktivnost koja se na engleskom govornom području naziva public relations ili skraćeno PR. Smatra se da je ovaj termin najranije korišten u SAD-u, odakle se njegova upotreba proširila i na ostale zemlje. Naziv i položaj odnosa s javnošću jako se razlikuje od organizacije do organizacije. Odnosi s javnošću ili public relations čini zbir aktivnosti pomoću kojih se utječe na javno mnijenje. Izgrađenim sustavom komuniciranja može se oblikovati mišljenje o poslovnoj organizaciji u sredinama koje to mišljenje nisu uopće imale, može se mijenjati ( na bolje) postojeće stajalište javnosti o slici ( image ) tvrtke ili institucije i njenom djelovanju. Odnosi s javnošću su danas sastavni dio svake poslovne politike kompanije, kao i djelovanje vladinih, neprofitnih i drugih institucija u javnom sektoru. Nesporazumi oko tumačenja pojma i sadržaja odnosa s javnošću nastaju i zbog toga što u međunarodnoj praksi nije usvojena jedinstvena terminologija u ovom području. Danas se na popisu nalazi više od 5.500 različitih naziva za odjele odnose s javnošću u kompanijama, državnim institucijama, organizacijama, udrugama, zakladama i dr. Istraživanja pokazuju da tek 30% njih koristi naziv odnosi s javnošću.  Korporativne komunikacije  ili komunikacije nazivi su koje koristi 20% organizacija. Desetak posto koristi naziv javni poslovi. Pored navedenih postoje i nazivi korporativni odnosi, ured za informiranje i dr.

Dobrodošli na moj blog !!!  
Ja sam Sanela  i studiram na Ekonomskom fakultetu smjer menadžmet i otvorila sam blog  sklopu zadaće iz kolegija Digitalno gospodarstvo. Na blogu će biti nešto više riječi o važnosti odnosa s javnošću u organizaciji, vrstama odnosa s javnošću, o znanjima, vještinama i sposobnostima koje mora posjedovati dobar PR-ovac i ostali članci vezani za tu temu.  Nadam se da ćete naći nešto zanimljivo i korisno… :-)